RUTA

Početak

Krk – Ul. Stjepana Radića

Završetak

Krk – Ul. Stjepana Radića

Ukupna dužina staze

8,5 km

---

Ukupni uspon

200 m

---

Tip staze

Tjelesna zahtjevnost

Srednje zahtjevna

Preuzmi GPX zapis staze

Tajne napuštenog naselja 

Sjeverno zaleđe grada Krka može se obići laganom kružnom stazom dugom 8,5 km. Šetnja započinje u gradu Krku, pred Gornjim gradskim vratima, nadomak vrijednog lokaliteta s dva samostanska kompleksa i crkvom Gospe od Zdravlja, a nastavlja se predjelom Vidikovac, slikovitim maslinicima i šumskim putom koji vodi gotovo do naselja Lakmartin. Na povratku se može naići na raštrkane ostatke napuštenog naselja Lizer, raseljenog u 19. stoljeću.

Upoznati okolicu grada Krka najbolje je korištenjem razgranate mreže pješačkih staza koje vijugaju njegovim istočnim (Prniba), zapadnim (Plav – Črnike – Karkadol) i sjevernim zaleđem. Kružna staza kojom se obilazi potonje spomenuto područje duga je 8,5 km, a budući da obuhvat trase nema zahtjevnijih dionica, dostupna je rekreativcima svih afiniteta i generacija. Šetnja započinje u gradu Krku, pred Gornjim gradskim vratima kojima je označen sjeverni ulaz u starogradsku jezgru. 

Prije šetnje preporučeno je obići obližnju kršćansku akropolu organiziranu oko Trga krčkih glagoljaša, koju čine dva vrijedna samostanska kompleksa: franjevački i benediktinski, zajedno s Gospom od Zdravlja – prvom crkvom u gradu sagrađenom u romaničkom stilu. Osim spomenutih sakralnih zdanja ondje je pogledu dostupan i reprezentativan segment gradskih bedema kojima je u cijelosti okružena starogradska jezgra. Iz Ul. Stjepana Radića trasa pješake najprije vodi prema predjelu Vidikovac, gdje se Ul. Mate Balote izlazi iz naselja. Vidikovac svoj toponim nosi s razlogom budući da s njega prekrasan pogled seže prema starogradskoj jezgri i sakralnim kompleksima, zatim istočnom potezu gradskih bedema i konačno plavoj pučini. Prolaskom kroz pothodnik ispod državne ceste D102, šetnja se najprije odvija uvijek lijepim maslinicima, a potom šumski put vodi gotovo do naselja Lakmartin. Ova dionica sigurno će prizvati promišljanje o maslini i maslinarstvu koje posljednjih desetljeća na otoku Krku bilježi svoju renesansu. A da otočni maslinari znaju što čine svjedoči i činjenica da je Krčko maslinovo ulje ekstra djevičanske kvalitete zaštićeno europskom oznakom izvornosti. Iako trasa ne prolazi Lakmartinom, dolazak u njegovu neposrednu blizinu svi poklonici lokalne gastronomije mogu iskoristiti da na Obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu Magriž osim maslinovog ulja kušaju i tradicionalni krčki ovčji sir, pa čak i u varijanti pojačanoj aromama bilja karakterističnog za otok Krk. 

Šetnja se, i nadalje, nastavlja zelenim predjelima, sada u smjeru zapada, sve do prelaska ceste D102. Iz te točke, ako se nakratko napusti trasa i skrene u pravcu sjevera, cestom koja (od Krka) vodi prema naselju Kras, može se naići na zanimljiv lokalitet – ruševine napuštenog naselja Lizer, koje nabujala vegetacija dobro skriva od znatiželjnih pogleda. Lizer je bio raštrkano naselje (ili skupina naselja) bez pravog središta koje se spominje još u 16. stoljeću kao Liza Maura (Lizer Veliki), a raseljavanje stanovništva, zbog blizine jezera Ponikve, prouzročila je epidemija malarije u drugoj polovici 19. stoljeća. Njegovi se ostaci mogu pronaći i nešto južnije na lokalitetu dostupnom iza krčke karting staze. Uz ruševine jedne kuće i mošune – suhozidinog skloništa za stoku, ondje se može razaznati i guvno (ili gumno) – mjesto za vršidbu ili mlaćenje žita, kružnog tlocrta. U svojoj posljednjoj dionici, trasa se kroz šumu i uz pokoju kultiviranu površinu spušta do predjela Sv. Petar i gradske poslovne zone, a potom Vršanskom ulicom i Ul. Stjepana Radića, sve do mjesta s početka šetnje.

Izdvojeno:

• Gornja gradska vrata, Krk
• samostan franjevaca trećoredaca i crkva sv. Franje Asiškog, Krk
• samostan benediktinki i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Krk
• Crkva Gospe od Zdravlja, Krk
• gradski bedemi
• maslinici
• Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Magriž
• ostaci napuštenog naselja Lizer

SAVJETI:

• krećite se isključivo po označenim stazama
• zahtjevnije staze obilaziti u grupama
• izabrati stazu čije se trajanje i težina mogu tjelesno izdržati
• imati čvrste i ugodne cipele, a odjeću prilagoditi godišnjem dobu
• ponijeti rezervu odjeću, kapu te zaštitu od sunca, kiše ili vjetra
• za svaki sat hoda ponijeti 2-3 dcl vode, ljeti po 5 dcl vode
• hranu ponijeti prema potrebi

Molimo vas da:

• ne berete bilje, smokve i grožđe
• ne palite vatru 
• ne bacate otpad
• ne lovite životinje, kukce i ptice
• ne rušite i preskačete suhozide
• zatvarate vrata (zatoke) za sobom
• ne uznemiravate ovce, divlje životinje i ptice

OPREZ! Na pojedinim stazama možete susresti vozila i bicikliste.

Pješačkim stazama i planinarskim putevima krećete se na vlastitu odgovornost.

U slučaju nesreće nazvati 112