RUTA

Početak

Milohnići

Završetak

Milohnići

Ukupna dužina staze

20 km

---

Ukupni uspon

377 m

---

Tip staze

MTB (Mountain bike)

Tjelesna zahtjevnost

Srednje teško

Podloga

Makadam, asfalt, trail (staza)

Preuzmi GPX zapis staze

U sjeni velikih hrastova

Za sve iskusnije bicikliste koji žele upoznati širu okolicu grada Krka srednje zahtjevna MTB staza dinamične konfiguracije idealan je izbor. Njezina se trasa širi šumovitim Šotoventom – najzapadnijim dijelom otoka, a započinje u Milohnićima, prolazeći kroz Brzac, Poljica, Žgaljiće, Pineziće i Linardiće. Uz brojne primjere spomeničke baštine, kao glavna atrakcija nameću se zadivljujući stari hrastovi iznad uvale Čavlena.

Za sve iskusnije bicikliste koji žele upoznati širu okolicu grada Krka i njezina naselja srednje zahtjevna MTB staza dinamične konfiguracije idealan je izbor. Izazovnom je čini kombinacija asfaltne podloge, zatim makadama i starih kolnih putova, pa sve do zahtjevnijih dijelova s uskim kamenim stazicama ograđenih gromačama – kamenim suhozidima. 

Njezina se trasa širi šumovitim Šotoventom – najzapadnijim dijelom otoka koji se, prema talijanskom izvorniku, vezuje se uz područje prirodne otočne zavjetrine, a kreće iz Milohnića. Iz tog slikovitog, za otok karakterističnog mjesta čije središte krasi crkva Majke Božje od zdravlja obilježena jednostavnim pročeljem sa zvonikom na preslicu, a podignuta početkom 20. stoljeća, biciklisti nastavljaju u smjeru naselja Brzac, gdje prolaze uz još jedno sakralno zdanje. Riječ je, naravno, o kapeli sv. Petra, sagrađenoj krajem 17. stoljeća, u kojoj su mise ponajviše služili trećoredci iz obližnjeg Glavotoka, a za kojeg možemo kazati da predstavlja sljedeću dionicu. Trasa, međutim ne ulazi u to pitoreskno naselje koje se prvi put spominje krajem 13. stoljeća, već vodi do prometnice koja će sve željne istraživanja kulturnih znamenitosti dovesti do mora, mirne lučice i franjevačkog samostana u čijem je obuhvatu i crkva posvećena Bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije koju odlikuju stilska obilježja renesanse i baroka. Vazdazelena oaza crnike oko Glavotoka na koju se nadovezuje šuma prastarih hrastova medunaca zaštićeni je rezervat šumske vegetacije koji svojom ljepotom i posebnošću poziva na uživanje i kontemplaciju. 

Okruženi ugodnim zelenilom, a uspinjući se sada prema uvali Čavlena, rekreativce, u predjelu Dolinji drmun puški, očekuje još jedno iznenađenje – najveći, najstariji i najznamenitiji otočni hrast. To zadivljujuće 400 godina staro stablo, smješteno u očuvanom pejzažu, nameće se visinom od 20 metara, promjerom krošnje od 30 metara i opsegom debla većim od pet metara, što znači da u njegovoj blizini možete osjetiti istinsku moć prirode koja se najintenzivnije emanira upravo u proljeće. U njegovoj su blizini dvije lokve, ali i još nekoliko impresivnih stabala, međutim posve u sjeni tog otočnog diva. Vijugajući šumom, trasa se spaja s Bijelom cestom koja će bicikliste dovesti do naselja Poljica gdje se mogu okrijepiti kod lokalnih ugostitelja, ali i razgledati crkvu sv. Kuzme i Damjana u čijem je arealu i masivan kameni zvonik. Zaštićeni hladovinom, vožnju nastavljaju u smjeru naselja Žgaljići, za kojim slijede Pinezići i Linardići, s time da između ta dva mjesta mogu predahnuti uz kameno ziđe crkvice a sv. Siksta (često nazivane sv. Ksist ili sv. Šest). Ona se prvi put spominje u 13. stoljeću, a karakterizira je jednostavan tlocrt s istaknutom polukružnom apsidom. Crkva je relativno dobro sačuvana sve do krovišta izuzev posve nestalog pročelnog zida. Ugodnom završnicom koja se proteže iznad uvale i luke Vela Jana, cilj je, preko Linardića, obilježen povratkom u Milohniće.

Izdvojeno:

• crkva Majke Božje od zdravlja, Milohnići
• kapela sv. Petra, Brzac
• samostan franjevaca trećoredaca i crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Glavotok
• najveći i najstariji otočni hrast; dvije lokve, Dolinji drmun puški
• crkva sv. Kuzme i Damjana, Poljica
• crkvica a sv. Siksta

Biciklističke staze koristite na vlastitu odgovornost. 

Uvijek ponesite dovoljno tekućine, napunite prije puta mobitel i adekvatno se obucite za boravak u prirodi.

U slučaju nesreće nazvati 112.