Značajniji kameni zapisi

Najstariji zapis o gradnji krčkih zidina

Najstariji, predromanski, dijelovi gradskih zidina datirani su u 4./3. stoljeće pr. Krista, dok je glavnina podignuta u Cezarovo vrijeme. Međutim, one se prvi se put spominju na rimskom kamenom natpisu nastalom između 50. i 30. godine pr. Krista, pronađenom 1848. godine, a na kojem je zabilježen podatak o njihovom učvršćenju i pregradnji.

Zapis o obnovi Venerinog hrama

Prilikom obnove jedne kuće na obali u gradu Krku, 1990. godine, pronađen je kameni natpis na latinskom jeziku koji pored imena dvojice gradskih magistara, Turusa Pataliusa i Venetusa Lastimeisa, donosi i bilješku o obnovi Venerinog hrama javnim novcem. Taj se natpis povezuje uz epizodu rimskih građanskih ratova, odnosno uz sukob Pompejevih i Cezarovih trupa 49. godine pr. Krista, a može se vidjeti u Galeriji Fortis, u Ulici Dr. Dinka Vitezića. Pretpostavlja se da su pompejevci namjerno dali razrušiti hram jer je Cezar Veneru proglasio praroditeljicom svoje loze. Ostaci Venerinog hrama danas se mogu vidjeti u prizemlju renesansne kuće u Ulici Biskupa Antuna Mahnića, danas trgovini Memento Venerem, a segment njegovog pretpostavljenog žrtvenika u kući Perossi na Veloj placi, danas ugostiteljskom objektu Volsonis.

Kamena ploča s natpisom splendidissima(e) civitas Curictarum

Splendidissima(e) civitas Curictarum ili presjajni grad Krčana, tj. Kurikćana, navod je s oštećenog podnožja počasnog kamenog spomenika iz sredine 3. stoljeća po Kristu koji potvrđuje ime grada i njegovih stanovnika.

Ploču je od propadanja spasio biskup Ivan Vitezić 1860. godine kada ju je pronašao tijekom obnove crkve sv. Kvirina. Kopija ovog važnog povijesnog dokumenta pisanog latinskim jezikom može se vidjeti na glavnog gradskom trgu – Veloj placi.
Taj je natpis bitan ne samo zbog spominjanja Krčana – Kurikćana već i zbog ostalih podataka, prije svega navoda da je grad već u 3. stoljeću imao zaštitnika (patrona) kojem je podignut javni spomenik. Iako njegovo ime nije sačuvano, on je bio tribun (zapovjednik) pretorijanske kohorte (vojni odred) i osobni zaštitnik triju careva.

Krčki natpis pisan oblom glagoljicom

Unutar gradskih zidina, prema dosadašnjim istraživanjima, postoje samo dva glagoljska spomenika: Krčki natpis iz 11. stoljeća i glagoljski natpis na umivaoniku iz sakristije franjevačkog samostana.

Krčki natpis, pisan oblom glagoljicom, pronađen je na uglu gornjeg dijela fasade kanoničke kuće, u Ul. Dinka Vitezića 11, a 1953. godine izvađena je iz zida i postavljen, kako bi se sačuvao, u njezin interijer. Na njemu se razabiru četiri reda slova oble glagoljice, a prema transkripciji Branka Fučića, natpis prati izgradnju nepoznate građevina: Se (ovo) zida Maj opat i Radonja, Rugota, Dobroslav.

Krčki natpis spada među najstarije glagoljske nalaze, zajedno s Plominskim natpisom i Valunskom pločom, a stariji je i od Bašćanske ploče datirane u 1100. godinu.

Zapis o izgradnji najstarijeg dijela Frankopanskog kaštela

Frankopanski kaštel – utvrđena rezidencija knezova Krčkih i jedini sačuvani profani srednjovjekovni spomenik u gradu Krku arhitektonski je definiran u rasponu od 12. – 16. stoljeća. Njegov najstariji dio kvadratna, tj. frankopanska kula – sudnica, prislonjena uz zgradu biskupije, dovršena je 1191. godine o čemu svjedoči latinski natpis sačuvan na luneti iznad ulaznih vrata. Na njemu je, pored godine, zabilježeno kako kula predstavlja djelo čitave općine te kako je izgradnja započela u vrijeme krčkog biskupa Ivana i krčkih knezova Bartula i Vida.