Vela placa i dvije kamene kule

Vela placa, Veliki trg ili Platea magna

Vela placa, Veliki trg ili Platea magna, kako navode izvori, glavni je krčki trg koji je tu namjenu, pretpostavlja se, zadržao još iz rimskog vremena. Rimski arhitekt Vitruvije tako graditelje upućuje da kad gradske zidine stoje uz more trg je potrebno locirati blizu luke, a kad su dalje od mora, tada u gradskom središtu. Ako trga već ranije nije bilo, formirali su ga Rimljani prema tom pravilu. On je bez dvojbe bio monumentalniji i protezao se južnije, u smjeru Malih vrata, no njegovu površinu iz rimskog doba (i zgrade koje su ga tada okruživale) tek treba istražiti.

Trg se, međutim, prvi put spominje 1263. godine, a tijekom srednjeg vijeka nastavio je biti centar upravnog života grada s gradskom vijećnicom i dvije lože koje su, po svemu sudeći, preuzele ulogu rimske tržne bazilike i tržnih trjemova. Na trgu je bio i zatvor koji se u funkciji zadržao do prve polovice 20. stoljeća. Iz različitih dokumenata doznaje se da je na trgu, kroz stoljeća, uvijek bilo više obrtničkih radionica i prodavaonica. Prvi mletački providur Antonio Vinciguerra, krajem 15. stoljeća, odlučio je obnoviti gradske zidine, pa tako i trg, a umjesto stare gradske vijećnice sagradio je novu – Torrion – do danas sačuvanu.

Kruna cisterne providura Angela Gradeniga, koja od 1997. godine na trgu zauzima središnje mjesto, izrađena je 1558. godine te predstavlja najznačajniji primjer klesane renesansne urbane opreme na otoku i širem kvarnerskom području. Kruna je heksagonalna i sastoji se od šest reljefnih ploča različitih dimenzija. Duže ploče prikazuju krilatog lava sv. Marka s otvorenom knjigom, gradskog zaštitnika – sv. Kvirina i grb providura Angela Gradeniga, a manje reljefne ukrase i natpis koji slavi uspjeh providura u obrani grada od Uskoka.

Pod trgom se nalazi vrijedno arheološko nalazište s ostacima najstarijeg dijela gradskih zidina iz 4./3. stoljeće pr. Krista i jednobrodne crkve sv. Stjepana prvomučenika koja, pretpostavlja se, datira još iz predromaničkog razdoblja.

Četvrtasta kula – vijećnica

Dvokatna četvrtasta kula na Veloj placi – Torrion – sagrađena je krajem 15. stoljeća (najvjerojatnije 1493. godine) tijekom obnove gradskih zidina i trga koju je pokrenuo prvi mletački providur u Krku Antonio Vinciguerra. Gradili su je otočani bez plaćene nadnice. Glavna gradska vrata tada su se nalazila pod lukom kroz koji se danas ulazi u ugostiteljski objekt. U kuli su tijekom dugog razdoblja bile smještene gradska vijećnica i sudnica. No prvotno je taj monumentalni objekt od lijepo klesanog kamena podignut samo kao kula. Planiran je s jednim katom, ali su izgrađena dva, a u njima je bila smještena posada gradske straže. Između 1554. – 1571. godine zaključeno je kako straža ondje više nije potrebna pa je ista preseljena, a ispražnjen prostor konačno je zauzela gradska vijećnica.

Na pročelju kule (okrenutom prema korpusu trga) postavljen je jedinstven sat s 24 vremenska polja kojeg prvi put, 1538. godine, spominje providur Lovro Gisi. Nakon 1666., satni je mehanizam premješten na zvonik krčke Katedrali, da bi nekoliko stoljeća kasnije, 1995. godine, na inicijativu Turističke zajednice Grada Krka, sat bio vraćen u funkciju, ali s novim elektroničkim mehanizmom. Iznad sata, na samom vrhu zida, poredana su četiri kamena grba dužda Augustina Barbarige, koji je vladao od 1486. do 1501. godine.

Šesterostrana kula na obali

Čvrstu šesterostranu kasnogotičku kulu, na strateški važnoj poziciji gdje se spajaju zapadni i južni dio gradskih zidina nedaleko Malih vrata, 1407. godine, dao je izgraditi knez Nikola IV. Frankopan, o čemu svjedoče natpis i obiteljski grb uklesani na fragment rimske stele (nadgrobnog spomenika) iz 1. stoljeća, postavljen na pročelje. Ta je kula bila dijelom sveobuhvatnog ojačavanja gradskih bedema.