Katedralni kompleks | Turistička zajednica Grada Krka

Katedralni kompleks

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije

Kršćanstvo se najprije širilo gradovima gdje je osnivalo svoje prve zajednice, a već 425. godine po. Kr. (podsjetimo, 313. car Konstantin I. Veliki označio je kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu) usvojen je zakon da se po gradovima osnivaju biskupije. Budući da je Krk, nakon nastupanja kršćanstva, već bio važan grad, poput drugih mediteranskih sredina dobio je biskupiju već u najranije doba kršćanstva. A gdje je bila osnovana biskupija bilo je dopušteno graditi i crkve. Prema tome, krčka Katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji, kao najznačajniji arhitektonski i umjetnički spomenik otoka Krka, podignuta je već u 5. stoljeću kao trobrodna ranokršćanska bazilika, tradicionalno orijentirana istok – zapad, i to na ostacima rimskih termi. Do danas je ostalo sačuvano trobrodno romaničko zdanje čija srednja lađa završava poligonalnom, a bočne ravnim apsidama.

Prvi poznati spomen Katedrale datiran je u darovnici biskupa Ivana iz 1186. godine u kojoj piše benediktincima o njihovoj obvezi prema njoj. Katedrala je kroz svoju dugu i bogatu povijest u više navrata nadograđivana, a posebnu pažnju privlači Frankopanska, arhitektonski jedinstvena kasnogotička kapela, prigrađena uz sjeverni zid. Nad poligonalnim tlocrtom, u njezinom interijeru, izveden je zvjezdasti svod ukrašen štitovima s grbovima knezova Krčkih, a s obzirom na upotrebu njihovog novog grba, sama kapela morala je biti podignuta nakon 1430. godine te se interpretira kao kneževska investicija.

Danas o izvornoj bazilici svjedoče elementi poput bačvastog krsnog zdenca (piscine), ostataka podnog mozaika te razne ornamentike u kamenu. Središnji dio partera Katedrale čuva grob Ludovica Cicute (Ljudevita Čikute), soprakomita krčke galije Cristo Ressussitato koja je, na strani Svete lige, sudjelovala u jednom od najslavnijih pomorskih okršaja u europskoj povijesti – Lepantskoj bitki iz 1571. godine.

Dijelom bogatog katedralnog inventara vrijedne su slike baroknih majstora Cristofora Tasce (oltarni prostor) i Nicole Grassija (svetište Srca Isusovog), dok masivne drvene rukotvorine: propovjedaonicu, biskupski tron, ormar koji prekriva cijeli zid sakristije i tamošnji oltar, potpisuju majstori Ivan Sneit te Mihovil i Franjo Zierer. Monumentalne orgulje na koru rad su venecijanskog graditelja orgulja Gaetana Callidea iz 1815. godine.

Dvojna crkva sv. Kvirina (Katedralna riznica) i sv. Margarete

Dijelom katedralnog kompleksa je i dvojna romanička crkva iz 12. stoljeća, s time da je gornja posvećena sv. Kvirinu, zaštitniku Biskupije Krk i grada Krka, a donja sv. Margareti, mučenici iz Antiohije. Crkva je sagrađena pred Katedralom na malenom prostoru te je stoga, umjesto istok – zapad, orijentirana sjever – jug. Donja crkva ima dvije lađe, jer istočna nije mogla biti sagrađena zbog puta koji prolazi pred Katedralom, a gornja tri. Poseban sklad njezinoj arhitekturi daju tri polukružne apside sa slijepim romaničkim arkadicama na vrhu te kornižem (istaknutim rubom) od crvenkastog domaćeg kamena po sredini.

Pretpostavlja se da je upravo crkva sv. Kvirina imala funkciju zapadnog zdanja (galerije ili westwerka) odakle su knezovi Krčki pratili bogoslužje u stolnici, dok je ondje danas locirana vrijednim umjetninama ispunjena Katedralna riznica, među kojima se, posebice, izdvaja pozlaćena Frankopanska pala (prvotno namijenjena glavnom oltaru Katedrale) s prikazom Blažene Djevice Marije u slavi, majstora Paulusa Kolera. Pala je nastala 1477. godine, prema narudžbi Ivana VII. Frankopana. Stalni postav, također, čine: dva kamena ulomka scholae cantorum iz 9. stoljeća i monumentalni gotički križ s dvjema svetačkim figurama – Marijom i Ivanom.

Zvonik Krčke katedrale

Ranokršćanske crkve ispočetka nisu imale zvonika pa tako ni krčka Katedrala. Postojeći zvonik podignut je tek 1515. u gotičkom slogu, a zbog nedostatka prostora prislonjen je uz bočni dio crkve sv. Kvirina.

Nakon što je udarom groma uništen šiljati vrh tornja, 1765., prema projektu venecijanskog arhitekta Pietra Checchija, započela je izgradnja prepoznatljive barokne kupole na čiji je vrh, 1767. godine, postavljen anđeo s trubom izrađen u Veneciji.