Antičko nasljeđe – arheološki lokaliteti s antičkim ostacima

Arheološko nalazište u kući Perossi – ugostiteljskom objektu Volsonis

Arheološko nalazište u kući Perossi, danas ugostiteljskom objektu Volsonis, otkriva kasnoantičke segmente gradskih zidina iz 3./4. stoljeća po Kristu, zajedno s ostatkom kule. Zidine su u to vrijeme, kao što je bilo uobičajeno diljem Rimskog Carstva, bile građene od nadgrobnih spomenika antičke nekropole, dvaju žrtvenika te dijelova friza jedne ili više kultnih građevina. Ovi nalazi najvjerojatnije upućuju na kasnoantička zapadna gradska vrata branjena kulama.

U ovome arheološkom kompleksu svoje je mjesto pronašao i dobro očuvan, pretpostavljeni, žrtvenik Venerinog hrama iz 1. stoljeća pr. Krista, jedinog rimskoj božici ljubavi i ljepote posvećenog hram na istočnojadranskoj obali, a kojeg se može vidjeti u prizemlju renesansne kuće u Ulici Biskupa Antuna Mahnića, danas trgovini Memento Venerem.

Ostaci antičkog Venerinog hrama – trgovina Templum Veneris

Venera je bila rimska božica ljubavi, ljepote, plodnosti i braka, rođena je iz morske pjene, a smatrana je najljepšom božicom rimskog panteona. Mitska je žena Marsova, i Kupidonova majka.

Venerinih hramova diljem Rimskog carstva bilo je puno manje od hramova posvećenih ostalim rimskim božanstvima jer je odobrenje za njihovu organizaciju morala dati patricijska obitelj Julijevaca, što upućuje na činjenicu da je netko iz te loze bio naseljen u Krku.

Ostaci začelja Venerinog hrama, tj. duboke eksedre – apside s malim kružnim postoljem u središtu koje je moglo služiti kao postolje gdje se nalazio kip božanstva, a koji datiraju iz 1. stoljeća prije Krista, u prizemlju renesansne kuće u Ulici Biskupa Antuna Mahnića, danas trgovini Memento Venerem, otkriveni su 2011. godine. Oni korespondiraju s kamenim natpisom na latinskom jeziku iz istog perioda koji je pronađen 1990. godine prilikom obnove jedne od kuća na obali, a koji pored imena dvojice gradskih magistara, Turusa Pataliusa i Venetusa Lastimeisa, donosi i bilješku o obnovi Venerinog hrama, i to javnim novcem. Taj se natpis povezuje uz epizodu rimskih građanskih ratova, odnosno uz sukob Pompejevih i Cezarovih trupa 49. godine pr. Krista, a može se vidjeti u Galeriji Fortis u Ulici Dr. Dinka Vitezića. Pretpostavlja se da su pompejevci namjerno dali razrušiti hram jer je Cezar Veneru proglasio praroditeljicom svoje loze. Osim toga, pretpostavljeni dio Venerinog žrtvenika izložen je u ugostiteljskom objektu Volsonis.

Antički mozaički pod s prikazom Tritona

U prizemlju privatne kuće smještene u skromnoj Ribarskoj ulici koja s glavnog gradskog trga vodi prema Malim vratima, 1963. godine otkrivena je prava arheološka senzacija – antički crno-bijeli mozaik prema stilskim karakteristikama datiran u 1./2. stoljeće po Kristu. Ta kamena slika tek je kap u moru dokaza o prisutnom utjecaju zapadne kulture i rimske civilizacije na otok i u grad Krk.

U središtu kompozicije dominira mitološko biće Triton, ljudskog gornjeg i ribljeg donjeg dijela tijela. On je niže morsko božanstvo, sin Posejdona i morske božice Amfitrite – nereide. Okružen je figurama morske faune, dupinima i stiliziranim ribama. Pretpostavlja se da je Triton tek jedna od četiri figure, od kojih su dvije djelomično sačuvane – Ihtiokentaur(?) i Pan(?) – dok je četvrta uništena kasnijim pregradnjama. Taj je mozaik u cjelini najvjerojatnije prikazivao temu morske gozbe.

Motivom Tritona često su se ukrašavale fontane i brodovi, a najčešće je prikazivan kao polu-čovjek, polu-riba koji putuje na leđima delfina. Kako se smatralo da on pušući u svoju školjku može uzburkati, ali i smiriti more (kao što to navodi Ovidije), posebice su ga štovali mornari, ali i stanovnici primorskih krajeva.

Ovaj antički lokalitet trenutno je poprište konzervatorsko-restauratorskih radova koji bi trebali rezultirati otvaranjem novog interpretacijskog centra.