Višetisućljetna pomorska tradicija jedna je od najbitnijih sastavnica bogatog gradskog povijesnog nasljeđa i kulturalnog identiteta. Kažimo samo kako je krčka galija trirema Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist), u okrilju Svete lige, pored još šest galija s istočne obale Jadrana 1571. sudjelovala u nadaleko poznatoj Bitki kod Lepanta kojom je označen kraj turske dominacije na Mediteranu. Tom je galijom zapovijedao Ljudevit Čikuta (Ludovico Cicuta), jedan od sinova poznate krčke plemićke obitelji među čijim se precima i potomcima mogu pronaći mnogi značajni pomorci, zapovjednici i ratnici, ali i znanstvenici, liječnici, rektori i kancelari.

Ovih nekoliko činjenica svjedoči o značajnoj ulozi grada i otoka Krka u kontekstu europske pomorske povijesti. Prema tome, briga o tradicijskom brodarstvu, brodogradnji i ribarstvu predstavlja svojevrsnu obavezu, a jedan od poligona putem kojeg su se takve obaveze u novije vrijeme krenule ispunjavati je i manifestacija Krčka jedra, najstarija regata tradicijskih drvenih brodica na istočnom dijelu Jadrana koja se odvija uvijek istog dana, na blagdan Velike Gospe – 15. kolovoza.

Osim regate Krčka jedra, briga o otočnom i gradskom pomorskom nasljeđu povjerena je i Interpretacijskom centru pomorske baštine otoka Krka. Smješten u srcu krčke starogradske jezgre, tvore ga maketarnica opremljena radionicom krčkog brodomaketara i kolekcionara Željka Skomeršića i izložbeni dio u kojem se nalaze interpretacijski panoi s povijesnim pregledom pomorskog razvitka otoka Krka te raznovrsna građa i makete iz sve obimnije Zbirke Skomeršić.

Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Krka 

Frankopanska 1, 51500 Krk

+385 98 932 84 99

www.leut-krk.hr

skomersiczeljko@gmail.com

Kliknite za virtualnu šetnju

Budući da na Krčkim jedrima mogu sudjelovati isključivo tradicijske drvene brodice na jedra, u gradu Krku započela je mini-renesansa tradicijske brodogradnje. Tako su u posljednje vrijeme obnovljene tri najtipičnije lokalne tradicijske brodice: dvije skromnije – pasara i guc, koje su, kao najčešće ribarske barke, othranile generacije otočana, i jedna nešto veća, specifičnih obrisa – bragoc, koju su, također, koristili ribari u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva.