Frankopani: Povijest najmoćnije obitelji otoka Krka | Turistička zajednica Grada Krka

Najslavnija obitelj otoka:  Knezovi Krčki – Frankopani (1115. – 1480.)

Knezovi Krčki koji su obilježili više od 350 godina krčke povijesti pojavljuju se početkom 12. stoljeća kada kreće mletačka prevlast nad Krkom, a od 1428. nose prezime Frankopan (Frankapan).

Porijeklo je još uvijek misterij

Iako nije posve razjašnjeno porijeklo Frankopana (jesu li potekli iz kaštela Vrbnika, tj. obližnjih kaštelića sv. Mavra i Rogoznika o čemu 1489. izvještava Antun Vinciguerra ili su potomci rimske loze Frangipana/Frangepana), dobro su se uklopili u narodno tkivo, postavši braniteljima hrvatskih interesa i vrijednosti.

Prvi Frankopan Dujam i njegovi sinovi

Prvi među njima, Dujam (1118. – 1163.), kao vazal, primio je od mletačkog dužda otok u feud kako bi Venecija, s namjerom da ga učini što stabilnijim i korisnijim u svoje svrhe, premostila jaz između starog romanskog grada Krka i hrvatskih kaštela. Knez Dujam prvi se put spominje 1133. prilikom sastanka u biskupskom dvoru gdje su prisustvovali i biskup Dominik te gradski suci. Povod sastanku bila je obnova gradskih zidina i prikupljanje novaca za taj posao, jer su zidine bile teže oštećene u gusarskom napadu.

Dujma su naslijedili njegovi sinovi (iz prvog braka) Bartol i Vid, pod istim uvjetima te s pravima i obvezama kao i njihov otac, s time da po smrti jednog drugi ostaje upravitelj do svoje smrti. Otokom su vladali oko 30 godina. Najjasniji pokazatelj njihove vlasti i skrbi kao i želje za uređenom kneževinom pokazuje podizanje gradske sudnice na Trgu Kamplin koju su braća izgradila zajedno s krčkom općinom 1191. U njihovo se doba dograđivala Katedrala i gradila crkva sv. Kvirina s aluzijama na biskupsku kapelu, ali i palatinsku kapelu lokalnih kneževa iz koje će njihovi nasljednici moći pratiti bogoslužje u stolnici.

Ivan V. i Nikola IV.

S vremenom, knezovi Krčki proširili su svoje posjede, a s njima i vlast na kopnu – u Vinodol, Senj, Modruš, Liku i Kordun. Važnu ulogu imali su na širem hrvatskom prostoru budući da je Ivan V. (? – 1393.), 1392. postao hrvatskim banom, a njegov sin Nikola IV. (1360. – 1432.), također ban, označio je vrhunac moći knezova Krčkih. Tijekom njegova susreta s papom Martinom V. u Rimu, oko 1428., papa mu je potvrdio povezanost sa starom rimskom lozom Frangipana, priznavši mu novo prezime i dodijelivši mu novi grb. To nam dokazuje kako je Nikola IV. svjetonazorom bio suvremenik mnogih tadašnjih europskih knezova i vojvoda koji su u duhu humanizma i nadolazeće renesanse željeli svoje korijene vidjeti u što starijem vremenu nadahnjujući se velikanima iz antičke prošlosti. U njegovo je vrijeme izgrađena poligonalna kula na obali kao svojevrsna predstraža ispred velikih gradskih vrata.

Posljednji Frankopan – Ivan VII.

Posljednjih trideset godina vladavine obitelji Frankopana na Krku obilježio je Ivan VII. (1451. – 1480.), koji je inzistirao na jačanju savezništva s Venecijom. On je upamćen i kao veliki mecena te pokrovitelj brojnih crkava i samostana na Krku, o čemu svjedoče obiteljski grbovi iz Frankopanske kapele u Katedrali, kao i franjevačke crkve na Košljunu. Njegovom je zaslugom, za glavni oltar Katedrale, naručena i velebna srebrna oltarna pala s dvadeset i šest pozlaćenih reljefa svetaca raspoređenih u dva registra što ju je još za kneževa života izradio Paulus Koler. Ona se danas čuva u Katedralnoj riznici sa sjedištem u crkvi sv. Kvirina.

Nestanak loze Frankopana

Ivanova loza nestala je po smrti kćerke Katarine (pokopane u crkvi na Košljunu). Ostale loze ove obitelji, koje su imale posjede na kopnu, odigrale su ključnu ulogu u novovjekovnoj hrvatskoj povijesti sve do nesretne 1671. Tada se na hrvatskom području pogubljenjem Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog u Bečkom Novom Mjestu zatire frankopansko ime.

Mletačka Republika: Nasljednica Frankopana na Krku

Godine 1480. grad i otok Krk prešli su u ruke Mletačke Republike. Uklanjanjem Frankopana s otoka Krka, neposredno nakon što je Venecija zauzela otok, okončano je veliko poglavlje o knezovima Krčkim koji su obilježili povijest otoka još od prvih desetljeća 12. stoljeća. Frankopani su ostavili neizbrisiv trag donijevši Krku sjaj, utjecaj sjevernjačke umjetnosti preko gotičkog stila, ekonomsku snagu i neovisnost, a uz to su očuvali stare tradicije i običaje, prije svega glagoljicu i hrvatski jezik.